Zdravstveno vaspitni rad na rješavanju problema pušenja

PODACI O AUTORU KOJI IZLAŽE RAD
Ime i prezime  Vukosav Delibašić
Profil medicinski tehničar
Ustanova JZU Opšta bolnica Nikšić
Adresa ustanove Nikšić
Datum  5. maj 2005. godine

Maj je inače od Svjetske zdravstvene organizacije proglašen za mjesec kampanje borbe protiv pušenja. Iako je donesen zakon o prometu duvana, reklamiranju njegovih proizvoda, pušenju na javnim mjestima, kao i prodaji cigareta maloljetnim licima, smatram u sprečavanju ove bolesti glavnu ulogu moraju odigrati zdravstveni i prosvjetni radnici. Zato sam u ovme radu pokušao da dam odgovore na nekoliko vrlo važnih pitanja:

    -Šta je, u stvari, duvan ?

    -Kako se postaje pušač, zavisnik od duvana ?

    -Da li je pušenje bolest ?

    -Da li se broj pušača povećava ili opada ?

    -Koji štetni sastojci se udišu duvanskim dimom ?

    -Da li pušenjem duvana trujemo samo sebe ?

    -Koje su osnovne posledice pušenja ?

    -Kako zdravstveni radnici mogu doprinijeti da zaživi zakon o pušenju 

***

Maj je  inače od od Svjetske zdravstvene organizacije proglašen za mjesec kampanje borbe borbe protiv pušenja. Nadam se da će zaživjeti zakon o prometu i zabrani reklamiranja duvanskih proizvoda i zabrani pušenja na javnim mjestima, kao i zabrani prodaje cigareta maloljetnim licima, ali sam takoođe ubijeđen da se veći efekat može postići edukacijom djece  i omladine, u čemu značajnu ulogu moraju imati zdravstveni radnici, pokazujući, osim razgovora,  ličnim primjerom, koliko je pušenje štetno, ne samo po pušača nego i po njegovu okolinu. Da bi u tome bili uspješni, zdravstveni radnici moraju imati neka osnovna znanja o duvanu i zdravstvenim posledicama prouzrokovanim pušenjem.

Šta je ustvari duvan ?

Postoje razni dokazi da je čovjek od najstarih vremena znao za biljke koje prilikom konzumiranja, na razne načine mijenjaju raspoloženje čovjeka. Jedna od njih  je i duvan, od čijih osušenih listova se preradom prave cigarete za pušenje. Kolumbo je u 15. vijeku otkrio da domoroci u mediteranskom dijelu Amerike prave zamotuljke od suvih listova biljke gorkog ukusa, pale ih i njihov dim uvlače u pluća vraćajući ga kroz nos. To je ustvari bio duvan : (Nicotiana tabakum L). Odatle je i njegovo porijeklo, pa je već polovinom 16. vijeka njegovo sjeme stiglo u Evropu, prvo u Portugaliju i Francusku, a kasnije se proizvodnja proširila po cijelom kontinentu. Nažalost do  polovine 19. vijeka i zvanična medicina je tvrdila da je duvan korisno sredstvo za popravljanje raspoloženja i ublažvanje glavobolje. Već od šezdesetih godina 19. vijeka otkriva se štetno dejstvo duvana na ljudsko zdravlje.

Kako se postaje pušač ?

Ne može se sa sigurnošću reći šta su pravi uzroci pojave pušenja, pa se misli da uticaja imaju mnogi faktori. Nikada se ne može tvrditi ko će postati zavisnik, ali je veća vjerovatnoća da se prije javiti u porodici u kojoj već ima pušača, gdje je izražena višegeneracijska upotreba duvana, zatim razvodi i poremećeni odnosi u porodici, problemi u vaspitanju djece, loš uspjeh u školi, bježanje s časovba ili potpuno napuštanje školovanja, teškoće u prilagođavanju i slično. Duvan se najčešće proba u doba puberteta, iako nije isključeno i kasnije, a ponekad misleći da će lakše savladati kojekakve životne probleme neki ljudi počnu pušiti i u pznim godinama.  U ranoj mladosti se uglavnom počne pušiti zbog identifikacije sa starijm ili iz radoznalosti, pa i po nagovoru vršnjaka, iako mnogi znaju da je to štetno uzimaju cigaretu zbog nedostatka hrabrosti da odlučno kažu »NE«. Hoće li neko postati pušač, svakako najviše zavisi, od ličnosti osobe, stepena njene psihičke stabilnosti: samopoštovanja, socijalizacije i sposobnosti razrešavanja raznih unutarnjih i spoljašnjih konflikata i slično.

Da li je pušenje bolest ?

Veliki broj ljudi ne smatra da je pušenje bolest, jer se posledice ne odražavaju odmah na njihovo zdravlje. Kod  pušenja se simptomi bolesti i štetna dejstva ne ispoljavaju odmah nakon konzumiranja, kao kod drugih bolesti zavisnosti. Duvan je tihi i podmukli ubica, koji neprimjetno i postepeno uništava zdravlje pušača i nepušača koji borave sa njima u istim prostorijama.

Da li se broj pušača povećava ili smanjuje ?

Danas se broj pušača u zemlji njegovog porijekla drastično smanjuje, dok se u manje razvijenim zemljama naglo povećava. Među njima je i naša zemlja, koja se po broju pušača prema broju stanovnika nalazi u samom  svjetskom vrhu, sa sve većom tedencijom povećanja među mladima i ženskom populacijom. Nijesam po ovom pitanjuradio neko posebno istraživanje, ali je 20 bračnih parova iz jedne ulice prigradskog naselja pokazalo dobru volju da mi otvoreno da podatke, koje možemo objaviti. Svi su porodični ljudi starosti od 35-60 godina, većinom sa SSS.  U 3 slučaja ne puši ni jdno od supružnika, u sljedeća 2 oba supružnika su pušači, u 1 samo puši suprug, a u 14 slučajeva puši samo supruga. Što znači od 4o zrelih ljudi sa srednjim obrazovanjem, i nimalo dobrim materijalnim stanjem puši  21, od kojih  5 muškaraca i 17 žena. Na pitanje: da li su pušili njihovi roditelji? Svi su odgovorili da su pušili njihovi očevi, njih 40. Samo u jednom slučaju majka je postala pušač kada je rano ostala udovica. Nijesmo uzimali podatke koliko puše njihova djeca, a nebi ni dobili tačne podatke, jer mnogo roditelja ne zna da li njihova djeca puše, iako sam nažalost, istina ne kod ovih ljudi, bio očevidac i tako, slobodno mogu reći, nesrećnog čina, da dijete od desetak godina puši u prisustvu majke.

Kada su u pitanju zdravstveni radnici: broj pušača među ženama ljekarima je zanemarljiv, dok nije baš mali broj ljekara muškaraca koji su pušači. Zabrinjavajuća je činjenica da su blizu 2/3 medicinskih sestara i tehničara pušači, bez razlike na pol i starost. Ozbiljno se moramo zapitati:

ZAŠTO SMO TO SEBI DOZVOLILI?  KAKO ĆEMO DRUGIMA UKAZATI NA ŠTETNOST PUŠENJA?

Koji štetni sastojci se udišu duvanskim dimom ?

Nikotin je otrov-opijat koji je i glavni krivac za nastajanje zavisnosti od uživanja duvana. Toliko je otrovan da bi čista količina izdvojena iz dvije cigarete usmrtila čovjeka, ali na sreću nije tako prilikom pušenja zato što velika količina  nikotina sagori  u žaru cigarete gdje se razvija temperatura od 800-900C* i ispari. Nikotin ujedinjen sa ugljen-dioksidom postaje još snažniji otrov. Dim duvana sadrži i dva vrlo jaka otrova: karbon-monoksid i nitrogen-oksid, kao i mnoge alkane i aerosole: aceton, azot, metanol i drugi. U novije vrijeme radi boljih prinosa zemlja, na kojoj se gaji duvan se prihranjuje vještačkim đubrivima sa dodatkom polonijuma, koji duvanu daje posebnu aromu, ali i jako povećava njegovu kancerogenost. Duvan sadrži oko 60 vrsta kancerogena.

 Da li pušenjem duvana trujemo samo sebe?

Pušenje duvana sa sobom nosi dvije posledice, koje su izražene u vidu samotrovanja i trovanja drugih.(Aktivni i pasivni pušači). Sopstveno trovanje ili samotrovanje se ispoljava svjesno ili nesvjesno kod aktivnih pušača dimom cigarete čiji otrovni sastojci direktno preko disajnih puteva dospijevaju u krv pušača, a preko nje i u ostale organe. Do trovanja drugih dovode ovi prvi, to jest aktivni pušači, zagađujući boravišni prostor duvanskim dimom i od nepušača stvaraju pasivne pušače, čije zdravlje bez ikakve uviđajnosti i milosti uništavaju, čak i više nego svoje sopstveno. Treba znati da je dim cigareta koje tinjaju na pepeljari puno zasićeniji kancerogenima nego dim koji preko žara cigarete ide u pluća pušača, zato što mnogo tih otrovnih sastojaka sagori na užarenom vrhu.

Koje su osnovne posledice pušenja ? 

Pušenje neprimjetno i postepeno slabi imunološki sistem čovjeka. Postepeno dolazi do oštećenja i slabljenja enzimske i sistemske odbrane pluća i do promjene oksibiotičkog metabolizma, što dovodi do smanjenja tjelesne kondicije. Kod pušača se javljaju razne metaboličke promjene. Dim duvana preko respiratornog trakta dospijeva u krvotok, te tako osim kiseonika, kroz organizam prenosi razne otrove, kao što je ugljenmonoksid koji se u eritrocitima vezuje za hemoglobin i stvara jedinjenje karboksi-hemoglobin, koji umanjuje količinu kiseonika u krvi, pa se zato pušači mnogo brže zamaraju. Leukociti pod dejstvom raznih otrova postepeno smanjuju svoju odbrambenu moć, čime se povećava rizik obolijevanja, posebno od virusnih infekcija. Nikotin usporava i metabolizam masti. Pod uticajem ugljenmonoksida lipidi lakše prodiru u zidove krvnih sudova i tako ranije dolazi do arterioskleroze, posebno dolazi do suženja koronarnih krvnih sudova što neminovno dovodi do koronarnih oboljenja. Kancerogini o kojima je već rečeno kod pušača svakodnevno u manjim količinama dospijevaju u pluća i druge organe, a u prostorijama gdje se puno puši i u većim količinama, pa tako postaju jako opasne po ljudsko zdravlje. Dr Danko Živković spec. pneumolog iz specijalne bolnice za plućne bolesti u Brezoviku, pored ostalih relevantnih činjenica, navodi da 90% oboljelih od karcinoma pluća su aktivni pušači             (Rad dr Živkovića se može pronaći na sajtu www.trend.cg.yu/arhiva/trend_41/intervju/intervju2.htm, pa preporučujem svim zdravstvenim radnicima da ga dobro prouče, jer o ovome problemu govori kompententna ličnost sa naučnim znanjem i zvanjem.)

Zdravstveni radnici moraju doprinijeti da zaživi zakon o pušenju ? 

 Rekli smo da pušenje spada u red bolesti zavisnosti, zato je potrebno posvetiti veliku pažnji prevenciji na suzbijanju ove bolesti, a glavni nosioci u tome trebaju biti zdravstveni radnici. Da bi mjere koje preduzimaju bile efikasne, moraju poznavati prirodu bolesti, njen nastanak, razvoj i moguće posljedice. Dobro je što je donesen zakon o prometu i pušenju duvana, ali mislim da će  se mnogo više postići prevencijom i zdravstvenim prosvjećivanjem, posebno mlade populacije. Unapređenje zdravlja je primarna djelatnost usmjerena na poboljšanje zdravlja ljudi, a pod specifičnom zdravstvenom zaštitom se podrazumijevaju mjere koje se preduzimaju u sprečavanju, suzbijanju i širenju uzroka koji dovodi do pojave neke bolesti. Obično se misli da primarna prevencija pripada mladima, ali uopšteno gledano ne treba zaboraviti ni stariju populaciju. Na formiranje i vaspitanje mladih moraju imati veliki uticaj: roditelji, nastavnici, školski pedagozi i psiholozi, defektolozi, socijalni radnici i posebno medicinske sestre i ljekari. Nažalost i među zdravstvenim i prosvjetnim radnicima nije zanemarljiv broj pušača, poseebno ako se zna da oni uopšte nebi smjeli pušiti, jer samo tako bi ličnim primjerom pokazali da je  pušenje bolest i teški porok. Nema lošijeg primjera i gore antireklame od zdravstvenog ili prosvjetnog radnika sa upaljenom cigaretom. Treba pokazati djelom a ne riječima. Žalosno je jedno raditi a drugo govoriti. Posebno zdravstveni radnici moraju biti svjesni snage svoga poziva i snage primjera kojim utiču na svoju okolinu. Oni stalno mladim ljudima moraju ukazivati na štetnost pušenja, a one koji već puše uvijek podsticati da odustanu od toga poroka.

Danas se svuda u svijetu veoma mnogo govori o pušenju kao zdravstvenom problemu, kako bi saznanje o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje, doprlo u sve slojeve ljudi, a  tome  najviše mogu doprinijeti zdravstveni radnici svojim stručnim znanjem i ličnim primjerom.

 Ako prestane uzrok prestane i posledice!

PUŠAČI!?: Ako mislite da imate pravo na sopstveno trovanje duvanom, zapitate li se ikada: da li imate  pravo, da  trujete svoju djecu, svoju porodicu, svoje prijatelje u vašoj i njihovoj kući, svoje kolege i saradnike na random mjestu. Znate li da vas oni uvažavaju kao ljude i vode računa da vas ne povrijede, pa neće da vam kažu “NE”. Neće da vam kažu, da ih trujete, iako to dobro znaju. A znaju i to, da imaju puno  ljudsko i moralno ptravo, da vam kažu: “NE”. Zašto se onda i vi ne zapitate: zašto im to radite, zašto ih trujete i uništavate njihovo zdravlje, kada na to nemate apsolutno nikakvo pravo. Jeste li svjesni da to nije vrlina? Najteže je pobijediti samoga sebe, ali treba se potruditi i pobijediti tu strast, koja od vas nesvjesno pravi svirepe egoiste. Stara je izreka: “Zaslužuje svaku kaznu onaj koji namjerno škodi.”

 obavjestenje-1

linija-post